Energija vedrine KLD "Berislavić"
Osnove književnog i likovnog stvaralaštva stoljećima su temelj osnovne naobrazbe, pa i od današnjih generacija školski sustav zahtijeva da savladaju barem osnove samostalnog pisanja proznih ili poetskih tekstova, crtanja i slikanja. I što se onda dogodi kad završimo školu, kad prijeđemo „prag zrelosti“ da se većina nas sasvim prestane baviti ovim lijepim i plemenitim vještinama? Je li granica odrastanja mjesto na kojem trebamo odložiti olovku i kist (ukoliko se, kojim slučajem, nismo profesionalno posvetili ovim umjetničkim vještinama) ili i nakon toga možemo sačuvati u sebi onu djetinju potrebu za stvaranjem? Upravo to sam se zapitala pri prvom susretu s članovima Književno-likovnog društva „Berislavić“, osjetivši njihovu nesputanost, iskrenost i otvorenost. Oni su, činilo mi se, ostavili odškrinuta ona vrata koja većina nas čvrsto zatvara ulazeći u svijet odraslih. Oni su si dopustili da stvaraju ono što vole, u okviru svojih mogućnosti i znanja, neopterećeni možebitnim kritičkim komentarima. Ponekad mi se činilo kao da kažu: „Pogledaj, ja mogu ovo!“, pa ako bi netko i pomislio da „ovo“ nije baš vješto i da se moglo bolje, trebao se zapitati: „A što si napravio ti?“.
Jasno da nije baš sve tako, jer amatersko bavljenje umjetnošću ne znači odsutnost vještine i kvalitete, odnosno umjetnosti same. I nisam „Berislaviće“ susrela prvi put te, još uvijek ratne, večeri kada me je Slavica Brinzej svojim Renaultom dovezla u stan Nikole Kovačevića jednog utorka uvečer, na okupljanje Književno-likovnog društva „Berislavić“. Poznavala sam mnoge od njih kroz njihove stihove, priče, slike koje sam vidjela na izložbama… No tada sam prvi put vidjela jedno njihovo druženje, energiju koju su imali i pozavidjela im što nalaze vremena kako bi se družili i bavili onim što najviše vole.
Pratila sam KLD „Berislavić“ gotovo od samog osnutka društva, kroz njihove Scile i Haribde, do zvjezdanih trenutaka. Zanimljivo, mnogi članovi KLD „Berislavić“ povučene su i samozatajne osobe, a opet cijelo društvo ima gotovo eksplozivnu energiju vedrine koju kao kolektiv šire na sve oko sebe. Tijekom protekla dva desetljeća neki od osnivača „Berislavića“ su već zauvijek otišli, neki su se članovi iz društva povukli, neki su ostali i ustrajali kroz protekla dva desetljeća, a ima i mlađih koji su dolazili i dolaze. Usprkos tome „Berislavići“ su zadržali svoju bit: radost stvaranja koju šire i prenose na druge. Njihove književne večeri, izložbe, likovne kolonije, nebrojene donatorske akcije… sve je to bila iskrena radost stvaranja i radost davanja. Svojim su akcijama doprinosili društvenom i kulturnom životu grada, oplemenjivali ga slikama i stihovima, bez njih ovaj grad sigurno ne bi bio isti, jer su u njega i nas, njegove stanovnike, ugradili svoju energiju. Zato je dobro da postoje.
Njihov su rad prepoznali sugrađani koji se rado odazivaju njihovim (iako u posljednje vrijeme nešto rjeđim) književno-likovnim priredbama, ali i ustanove koje su osjetile potrebu da ih za to i nagrade. Iza KLD „Berislavić“ ostaje nekoliko zbirki poezije (skupnih i samostalnih), nekoliko brojeva časopisa „Utorkom uvečer“, knjige o likovnom amaterizmu marljivog sakupljača i dugogodišnjeg dobrog duha udruge Deziderija Dimitrovića, katalozi skupnih i samostalnih izložbi ali i stotine i stotine slika darovanih prijateljima ili u dobrotvorne svrhe koje će krasiti naše domove. Iza svake od tih slika, iza svakog poetskog retka, stoje ljudi, naši sugrađani, članovi književno-likovne udruge koja svojim imenom čuva trag onih vremena kada je obitelj Berislavić na ovim prostorima stvarala temelje grada kakvog danas poznajemo. Hoće li se KLD „Berislavić“ jednako snažno upisati u povijesnu mapu našega grada, teško je reći, ali svakako jest i ostaje kamenčić koji ga gradi, dajući mu boju vedrine. Dva desetljeća su iza njih, a pred njima cijela vječnost i nebrojene mogućnosti novog stvaranja.
Dunja Vanić
PREGLED RADA KLD „BERISLAVIĆ“
SLAVONSKI BROD
Grad Slavonski Brod ima dugu tradiciju književnog i likovnog stvaralaštva tijekom koje su, između ostalih, djelovali i Likovni krug „Đuro Đaković“ i Književni krug „Nada“.
1991. godine pod okriljem Folklornog ansambla „Brod“ ove se dvije skupine spajaju i nastaje Književno-likovno društvo „Berislavić“ Slavonski Brod koje stvara i danas. Na zajedničkoj godišnjoj skupštini održanoj 6. lipnja 1991. godine u Radničkom domu usvaja se zajednički program rada i bira se prvo predsjedništvo KLD „Berislavić“ kojega su činili:
Ruža Vištica – predsjednica, Deziderij Dimitrović – dopredsjednik i Marija Stojević – tajnica.
Zajednički program rada nosi osnovnu zamisao po kojoj bi Društvo postalo središte okupljanja i djelovanja svih brodskih neprofesionalnih ljubitelja lijepe riječi, boje i kista. Društvo odmah započinje s radom te već 13. rujna 1991. godine u suradnji s Crtačkom i slikarskom školom „Albert Gruber“ organizira prvu humanitarnu izložbu kojom je prikupljen novac za djecu poginulih branitelja u Slavonskom Brodu.
Aktivnosti Društva ne prestaju ni tijekom rata. Jedan broj članova aktivno sudjeluje u ratu, a Zlatko Alar i Mario Vasong postaju žrtve tih događanja. Ostali članovi nastavljaju svoju borbu kroz riječi i slike. Svojim radovima upoznaju, pored posjetitelja izložaba u Slavonskom Brodu, i posjetitelje izložaba u Đurđenovcu, Osijeku i Zagrebu. Članovi Društva izdaju i promoviraju knjigu „Najljepša moja“.
1993. Na godišnjoj skupštini Društva izabran je novi predsjednik, Branko Buk. Dopredsjednica postaje Ruža Vištica, a tajnica Marija Korać-Rukavina. Društvo nastavlja s radom kroz likovne kolonije i izložbe. U listopadu je sazvana izvanredna godišnja skupština na kojoj Branko Buk zbog bolesti daje ostavku. Predsjednica postaje Arijela Boras, a dopredsjednik Pavo Žambok.
1994. KLD „Berislavić“ se registrira kao samostalno društvo i izdvaja iz Folklornog ansambla Brod, ali i dalje ostaje u prostoru Radničkog doma.
1995. Izabran je novi predsjednik, Emil Žižman. Društvo nastavlja rad s nizom aktivnosti: likovne kolonije, humanitarne akcije, književne večeri i izložbe slika.
1996. Održana je godišnja izborna skupština Društva i izabrano novo rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Deziderij Dimitrović, dopredsjednika Emil Žižman, tajnicu Jelena Hajnal i blagajnicu Vera Buk. Rukovodstvo u ovom sastavu uspješno, i s puno aktivnosti, radi do 2000. godine. Najznačajnije su izložbe slika u Domu umirovljenika „Valentinovo“ i „Domovini s ljubavlju“ koje postaju tradicionalne.
U Gradskoj knjižnici organizirana je promocija knjige „Pregled likovnog amaterizma Broda 1941. – 1995.“, autora Deziderija Dimitrovića. U ovom razdoblju, 18. prosinca 1999. godine umire dugogodišnji član i jedan od osnivača Društva, gospodin Branko Buk.
2000. Na izbornoj skupštini Društva izabran je novi predsjednik, Vladimir Đaković i dva dopredsjednika, Emil Žižman i Zvonko B?hm.
2001. Izabire se novo predsjedništvo: predsjednik Zdravko Knežević, dopredsjednica Jadranka Galić, tajnica Lidija Špehar i blagajnica Vera Buk. U ovom sastavu predsjedništvo djeluje samo nekoliko mjeseci.
2002. Na izbornoj skupštine za predsjednicu je izabrana Jadranka Galić, dopredsjednicu Nada Knežević, tajnicu Lidija Špehar i blagajnicu Vera Buk. U ovom sastavu predsjedništvo uspješno radi osam godina.
U svibnju, Radio Slavonija dodjeljuje priznanje Književno-likovnom društvu „Berislavić“ za sudjelovanje u nagradnom natječaju „Zajedno punim jedrima“, povodom obilježavanja pete godine rada Radio Slavonije.
Uz mnogobrojne likovne kolonije i izložbe, u listopadu Društvo organizira izložbu slika u McDonaldsovom restoranu na Kvaternikovom trgu u Zagrebu. Svoj odlazak u Zagreb četrdesetak članova „Berislavića“ iskoristilo je i u edukativnom smislu. Posjetili su izložbu ruske avangarde u Klovićevim dvorima „Umjetnici ispred vremena“ te Muzej Mimara.
U okviru obilježavanja Međunarodnog dana invalida Društvo je organiziralo likovnu koloniju usporedo s akcijom „Kuna po kilometru“ u kojoj je sudjelovalo 90 djece brodskih osnovnih škola. U iznimno lijepom susretu invalida, djece i slikara izrađeno je 40 slika koje su prodane na aukciji, a sav prihod bio je namijenjen udruzi invalida.
2003. U siječnju Slavica Briznej izdaje zbirku pjesama „Zec na pecanju“ koju je posvetila svojoj najvjernijoj publici, djeci.
10. svibnja, članovi KLD „Berislavić“, organizirali su po prvi put likovnu koloniju „Slavonija 2003.“ u čast Dana grada Slavonskog Broda. Na koloniji se okupilo, družilo i slikalo 64 slikara iz Slavonije i Baranje. Svih 88 djela, nastalih na ovom druženju, a rađenih raznim slikarskim tehnikama, poklonjeno je u humanitarne svrhe.
2004. Gradsko vijeće Grada Slavonskog Broda dodjeljuje Književno-likovnom društvu „Berislavić“ priznanje Grb grada za postignuća u promicanju i njegovanju književnog i likovnog amaterizma u gradu Slavonskom Brodu.
Pored svojih redovnih godišnjih aktivnosti (likovne kolonije, izložbe i pjesničke večeri) Društvo je gostovalo s izložbom slika u Galeriji „Belišće“ na poziv Likovne udruge BEL-ART iz Belišća i predstavilo se s 41 slikarom i 2 pjesnika.
2005. Na poziv studenata Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka i Stručnog studija hortikulture iz Slavonskog Broda organizirana je likovna kolonija u područnoj školi u Klakaru. Prof. dr. Vlado Guberac, prodekan osječkoga Poljoprivrednog fakulteta, rekao je kako će 30 likovnih radova urađenih na ovoj koloniji doprinijeti oplemenjivanju fakultetskih prostora u Osijeku i Slavonskom Brodu.
Za Dan grada održana je likovna kolonija „Slavonija 2005.“ s oko 70 sudionika koji su radili u brodskoj Tvrđavi, franjevačkom samostanu, savskom šetalištu i Korzu. Osim neprofesionalnih likovnih udruga iz Slavonije sudjelovali su i slikari iz Varaždina, Letovanića, Zagreb, Zaprešića, Karlovca, Daruvara, Splita i Cresa.
21. svibnja u organizaciji Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata i KLD „Berislavić“ postavljena je izložba slika „Poginuloj djeci u Domovinskom ratu“ u KKD „Ivana Brlić-Mažuranić“ kao sjećanje na 29 poginulih naših malenih.
28. listopada postavljena je izložba slika u Požegi u organizaciji Obrta za intelektualne usluge OBRIS iz Požege.
U studenom Društvo po prvi put sudjeluje na Katarinskom sajmu u Slavonskom Brodu.
2006. U lipnju je postavljena Izložba slika u Župi Gornja Močila – Sijekovac povodom Dana sv. Ante Padovanskog.
Pored svojih redovitih aktivnosti Književno-likovno društvo „Berislavić“ i Folklorni ansambl „Brod“ domaćini su 22. SUSRETA NEPROFESIONALNIH LIKOVNIH STVARALACA HRVATSKE (24. studenog – 2. prosinca 2006.). Na ovom susretu sudjelovalo je 200 slikara i 20 likovnih udruga iz cijele Hrvatske u organizaciji Hrvatskoga sabora kulture. Stručni odabir slika prošla su 24 autora iz KLD „Berislavić“ i kao udruga s najviše odabranih slika prima posebno priznanje i pohvalu.
2007. Godina već tradicionalno započinje izložbom za Valentinovo u Domu za starije i nemoćne uz prigodan program dok je u ožujku postavljena izložba za Uskrsni ponedjeljak u Slobodnici.
Na poziv župnika Petra Jelenića u travnju je organizirana likovna kolonija u Župi sv. Ante Padovanskog u Velikoj Bukovici (BiH), a prodajom slika nastalih na ovoj koloniji pomoglo se u izgradnji nove crkve.
U svibnju je održana likovna kolonija „Slavonija 2007.“ u Etno dvorištu „Crljen“ u Podvinju sa 70 slikara iz cijele Slavonije, a u rujnu kolonija u Lovačkom domu u Zadubravlju u organizaciji KUD-a „Seljačka sloga“. Na kraju godine postavljena je tradicionalna Godišnja izložba slika.
Pavo Žambok, dugogodišnji član, prijatelj i slikar prerano nas napušta 18. ožujka 2007.
Nažalost, 2007. godine preminuo je i gospodin Deziderij Dimitrović, dugogodišnji predsjednik, jedan od osnivača KLD „Berislavić“ i autor knjige „Pregled likovnog amaterizma u Brodu 1941. – 1995.“ i „Pregled likovnog amaterizma Broda 1995. – 2001.“.
2008. Na godišnjoj skupštini Društvo donosi plan i program za tekuću godinu te imenuje Antuna Premuža za voditelja likovne grupe i Maju Badanjak Butković za voditeljicu književne grupe.
Pored redovitih aktivnosti organizirana je Književna večer s gostima iz Književne udruge „Brod“, likovna kolonija na Poloju za Dan planeta Zemlje, sudjelovanje na Sajmu cijeća i izložba slika u Slobodnici na Uskrsni ponedjeljak.
Likovna kolonija „Slavonija 2008.“ s 50 slikara održana je za Dan grada kao i sudjelovanje na Sajmu udruga. KLD „Berislavić“ završava godinu tradicionalnom Godišnjom izložbom slika i nastupom Brodskog harmonikaškog orkestra „Bela pl. Panthy“.
2009. Na godišnjoj skupštini dolazi do promjena pa je za voditeljicu likovne grupe izabrana Jadranka Majstorović, a za voditelja književne grupe Ivan Došlić.
Prvu izložbu Društvo pripređuje u Gradskom muzeju Požege u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta OBRIS Požega, a za Valentinovo izložbu u Domu za starije i nemoćne.
U travnju je, u organizaciji HSS-a Slavonskog Broda, održana likovna kolonija „Eko-art“, a u svibnju već tradicionalna kolonija za Dan grada „Slavonija 2009.“ u Etno dvorištu „Crljen“ u Podvinju.
Tijekom godine su članovi KLD „Berislavić“ sudjelovali na više likovnih kolonija, književnih večeri i humanitarnih akcija od kojih bi trebalo spomenuti Donatorsku večer za obnovu crkve sv. Leopolda Mandića u naselju Mikrorajon. Društvo završava godinu izložbom slika kao presjekom rada kroz cijelu godinu.
2010. 26. siječnja izabrano je novo predsjedništvo: predsjednica Jadranka Majstorović, dopredsjednica Lidija Špehar, tajnica Ingrid Badrov, blagajnica Anka Šakić, voditeljica likovne grupe Jadranka Galić i voditelj književne grupe Ivan Došlić.
Programske aktivnosti Društvo počinje izložbom za Valentinovo u Domu za starije i nemoćne, pjesničkim večerima u ART-a klubu i predavanjima iz povijesti umjetnosti profesora Tihomira Katušića.
Likovna kolonija „Slavonija 2010.“ održana je u svibnju za Dan grada s gostima slikarima iz cijele Slavonije.
U listopadu je održana likovna kolonija u Zadubravlju u organizaciji KUD-a „Seljačka sloga“ iz Zadubravlja.
Programske aktivnosti Društvo završava u prosincu izložbom pod nazivom „Komadić vremena“
2011. Ovo je jubilarna godina za Književno-likovno društvo „Berislavić“ u kojoj su planirane brojne aktivnosti uz prisjećanje na proteklih 20 godina. Prisjećanje ne samo na rad, nego i na ljude koji su nas pratili i pomagali nam kao i na one drage članove koji su nas napustili.
Jadranka Galić i Nada Knežević
PJESNICI KLD „BERISLAVIĆ“
Kada je u lipnju 1991. osnovano Književno likovno društvo „Berislavić“ bio je to početak kontinuiranog djelovanja neprofesionalnih slikara i književnika. Često se rabio naziv „pjesnici“, ali članovi Društva koji se bave pisanjem nisu bili tvorci samo pjesama. Iz njihovog pera nastajala su i obavljivana i prozna djela.
Prvi pjesnici KLD „Berislavić“ bili su Stipo Barišić, Slavica Brinzej, Marija Korać Rukavina, Evica Kraljić, Marija Stojević i Ruža Vištica.
Vrlo brzo, već 1992. Društvo izdaje prvu zbirku pjesama Najljepša moja. Bilo je to ratno doba te su pjesme bile domoljubnog karaktera, a naša domovina Hrvatska koja se rađala u ratu za nas je bila „najljepša moja“ domovina.
Stipo Barišić (1952.) je objavljivao pjesme u književnim časopisima i skupnim zbirkama još od 1982. godine. Mi budimo jutra, Četvrta smjena, Prilog humoru, Tajni hod... U svojoj pjesmi Najljepša moja po kojoj je zajednička zbirka i dobila naziv Stipo Barišić kaže:
Zvijezde ti nad licem trepere / tisuće svijeća nebeskih / za tvoje tisuće pokojnih / i za buduće tisuće, / najljepša moja, / a tisuće nas ima, / tisuće tisuća da te brani / i golim prsima.
Stipo Barišić prešao je u književnu udrugu „Brod“ gdje je nastavio s pjesničkim radom.
Slavica Brinzej (1948.-2008.) objavljivala je pjesme od najranijeg djetinjstva u raznim listovima regionalnog karaktera. Pjesme su zastupljene u mnogim zbornicima. Najpoznatije su knjige pjesama za djecu: Slovo Ž, Jež u salonu, Mačka u naslonjaču, Zec na pecanju, Lav u suncu, Slon u bolnici, Puž na tračnicama. Objavljene su i zbirke pjesama Kao obala i Umorne pjesme, a posthumno Ponovni let. Zastupljena je i u mnogim zajedničkim zbirkama poezije.
„Sva je svoja stanja nesebično podijelila sa svima kako bi pokazala svu ćudljivost života“ za nju je rekla profesorica Mirna Grubanović.
Marjana Đukić Tominović (1965.) objavljivala je pjesme još u školskim časopisima. Prvu samostalnu zbirku pjesama izdala je 1985. godine pod nazivom Snovi u praskozorje a drugu zbirku izdaje 2004. godine – Rasuti snovi. Piše o ljubavi, prirodi i Slavoniji.
Evica Kraljić (1952.) danas članica KLD „Rešetari“ bila je dugogodišnji član našega Društva. Osim poezije piše i priče i romane za koje je nagrađivana, a neke pjesme su i uglazbljene. Za nju, u recenziji knjige Najljepša moja, stoji: „Molitvom za neprijatelja potvrđuje se ljudska veličina. Molitva za neprijatelja očovječuje i opravdava ljudsko postojanje“, jer Evica Kraljić kaže:
Moj župnik kaže: / Molite za neprijatelja / i ja molim: / Bože, daj im pameti!
Evica Kraljić izdala je mnoge samostalne i zajedničke zbirke pjesama.
Marija Korać Rukavina (1944.) objavljivala je pjesme na hrvatskom i njemačkom jeziku u ranim listovima Hrvatske i Njemačke. Samostalna je zbirka pjesama Tišina, a zajedničke zbirke pjesama su Utorkom uvečer i Mom Brodu ranjenom i ponosnom.
Koautor je monografije Brodski Drenovac u riječi i slici, 1230 – 1990.
Dubravko Horvatić za nju je rekao da „... zasigurno pridonosi polifoničnosti današnjega našeg pjesništva općenito, a navlastito pak obogaćuje pjesničko višeglasje i kulturu riječi svoja kraja.“
Poljubi me još samo danas / da zajedno potrošimo posljednji žar mladosti / a onda ćemo si reći zbogom / i otići svatko na svoju obalu.
( Poljubi me još samo danas)
Marija Stojević (1950.) bila je član KLD „Berislavić“ od 1991. do 1996. kada se preselila u Zagreb. Sudjelovala je svojim pjesmama u zajedničkoj zbirci Najljepša moja i Utorkom uvečer. Pjesme joj zrače dubokim emocijama naročito one domoljubnog karaktera:
Trajemo od danas do sutra / zbijeni u stado nasred opustošenih pašnjaka.
Njoj „je pjesništvo istinska inspiracija“.
Na stranicama vječnosi ja sam / samo slučajni znak biologije / interpunkcija bez koje se može / ...
(Moj životopis)
Ruža Vištica (1952.) bila je dugogoišnji član KLD „Berislavić“ nakon čega je s nekolicinom mladih pjesnika osnovala udrugu „Brod“. Dok je bila naš član pjesme su objavljene u zajedničkim zbirkama Najljepša moja i Utorkom uvečer, Dva jarbola i jedan brod i Idemo ukrasti oružje draga. Priče je objavljivala u raznim časopisima, a izdana je i knjiga pripovijedaka.
Što si mi dalje / sve te više volim / što je noć dulja sve je više boli.
(Gradim zid)
Pjesnici našeg Društva u ratnim i poratnim godinama bili su još Mirjana Smažil Pejaković, Nevenka Peračković, Hrvoje Bilić, Stanislava Čarapina i Gabrijel Barišić. Član našega Društva u ratnim i poratnim godinama bio je i Zdravko Luburić (1942.) čije su najpoznatije knjige u to vrijeme bile o stradanjima djece u Domovinskom ratu. Danas je on poznati i priznati pjesnik, član Društva književnika Hrvatske i Društva književnika Hrvatske, Njemačke, Belgije i Bosne i Hercegovine i piše na hrvatskom i njemačkom jeziku. Objavio je preko dvadeset zbirki pjesama, a u zadnje vrijeme posvećuje se pisanju eseja i romana.
Ivica Odobašić (1956.) član je KLD „Berislavić“ i Književne udruge „Brod“. Poeziju piše od 1972. Objavljivao je pjesme u zajedničkim zbirkama pjesama Odmor u vrtu divljeg jorgovana i Idemo ukrasti oružje draga kao i dvije samostalne zbirke pjesama Sve ovo čekanje i Čuvar poljskih cvjetova.
...Promatram prolaznike / i pitam naglas sam sebe / zar samo ja ratujem / sam sa sobom...
(Poratni dnevnik)
Ivan Došlić (1967.) objavljuje pjesme i članke u raznim časopisima. Sudjelovao je u skupnim zbirkama poezije Raspleteni snovi i Svitanje riječi. 2006. godine izdana mu je samostalna zbirka pjesama Kamo žuriš, ratniče?
Ljubav je divna pjesma anđela / dolazi iz najudaljenijeg kuta plavetnila.
(Ljubav)
Nevenka Peračković je objavljivala u razim publikacijama. Objavila je samostalne zbirke pjesama Tvrda nježnost, Nemoj me čekati i Volim tihu noć. Sudjelovala je u zajedničkim zbirkama poezije Utorkom uvečer i Idemo ukrasti oružje draga.
Samoća noćas ima / daljinu u očima / i ruke / što slomljene plaču.
(Pjesma o samoći)
Maja Badanjak Butković (1977.) objavljuje pjesme u raznim časopisima. Sudjelovala je u zajedničkim zbirkama pjesama Noć nad Sovskim jezerom i Kiše.
U pisanju pjesama okušale su se također Vera Buk i Lidija Barić.
Pjesnici KLD „Berislavić“ održavaju večeri poezije i time utažuju žeđ da njihove pjesme dođu do srca drugih.
Marija Korać Rukavina
|
